Bosansko Grahovo

Na samoj tromeđi Bosne, Dalmacije i Like, omeđeno planinskim masivima Dinare i Šatora, svega 50-ak kilometara udaljeno od mora, nalazi se Bosansko Grahovo. Po površini, ovo je jedna od najvećih općina u Bosni i Hercegovini, ali po naseljenosti zauzima posljednje mjesto. Na ogromnim prostranstvima, na kojima se smjenjuju bogate šume i plodna polja, prije rata je živjelo oko 9.000 stanovnika /svega 11 stanovnika na 1 km2/, od čega su 99 % bili Srbi, a svega 1 % Hrvati.

U povijesnim izvorima Bosansko Grahovo se spominje još u vrijeme rimskog carstva, kao Salvia, mjesto na putu. Povijest se mnogo puta poigrala sa ovim gradićem, samo zato sto se nalazi na vjetrometini na kojoj se lome granice kultura, vjera i civilizacija. U vrijeme Turaka, hrabri gorstaci su se odmetali u hajduke, držeći se šume, vode i lijepih žena. U drugom svjetskom ratu ovdje su se vodile zestoke borbe izmedju partizana, četnika i ustaša. Pobjednika nije bilo, jer je stradao nedužni narod, koji se poslije rata klanjao velikom spomeniku na uzvišenju Gradina – veličanstvenoj pojavi proletera, kakvih je bilo mnogo u ovom mjestu.

Bosansko Grahovo je mjesto kojem je Bog podario ljepotu i neprolaznost. Ogromna prirodna bogatstva, preljepi krajolici i rjetki biseri prirode i danas ovu općinu čine nesvakidašnjom. Divlja priroda, pomješana sa pitomom ljepotom krajolika, krasi izletista Borovacu, Šatorsko jezero, proplanke Risovca i Uilice, zaravni Velikog i Malog Ticeva. Stanovnici obližnjih primorskih mjesta, koja su od Bosanskog Grahova udaljena svega 50-ak kilometara, u mjestu Preodac izgradili su veliko vikend naselje. Ljeti bi se po cijeli dan kupali u jadranskom moru, a dana bi sjedali u automobile i dodlazili na grahovske proplanke, da prespavaju u mirisu borove šume i uživaju u blagodetima netaknute prirode.