Lov
Naša Županije još uvijek ima veoma povoljne uvjete za razvoj životinjskog svijeta. Po jarugama i šikarama lutaju krda divljih svinja. Šume, livade i travnjaci staništa su medvjedu, vuku, divokozi, jazavcu. U nižim se područjima zadržavaju zečevi i kune kvalitetna krzna, te jerebice, tetrijebi i još neke vrste rijethih životinja. Bogastvo životinjskog svijeta pogoduje lovnom turizmu. Lov je dopušten samo u određeno vrijeme godine .
1. Lovište L.U. „Cincar" Livno, osnovano 1947 godine; veličina lovišta 45 000 h, podijeljeno je na 5 lovišta. Osnovna divljač: mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, čagalj, divlja mačka, lisica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, zec, puh i ris. Od pernate divljači nalazimo: poljsku jarebicu, jarebicu kamenjarku, velikog tetrijeba-gluhana, prepelicu, patke, šljuke, liske, sove i sokole.
2. Lovište L.U. „Livanjsko polje" Lištani, osnovano 2000 god.; veličina lovišta 45.000 ha; podijeljeno na sedam lovišta. Cijelom dužinom lovišta proteže se Livanjsko polje, i upravo ovaj spoj okolnih planina i polja pogoduje opstanku velikog broja dlakave i pernate divljači. Cijelo ovo područje vrlo je interesantno za lovni turizam što je svaki dan u porastu. Od dlakave divljači u lovištima „Livanjskog polja" nalaze se: mrki medvjed, divokoza, vuk, divlja svinja, srna, čagalj, divlja mačka, lisica, jazavac, zec i puh. U lovnom turizmu posebnu pozornost privlači pernata divljač i to: šljuke, patke, liske, jarebica kamenjarka, poljska jarebica i prepelica, veliki i mali tetrijeb, sova, sokol i drugo. Više lovaca, kako starih tako i mlađih, može se pohvaliti trofejima vepra, medvjeda, divojarca i vuka.
3. Lovište L.U. „Tetrijeb" Glamoč, osnovano 1954. godine, veličina lovišta 10.300 ha, planinskog je tipa. U njemu obitava autohtona divljač i prepelica, golub, jarebica, patka i šljuka. Komercijalni lov se prakticira već duže vrijeme, kako na divljač visokog lova tako i na lov ptice koje najviše love talijanski gosti.
4. Lovište L.U. „Rikovac" B.Grahovo, osnovano 1997. god.; veličina lovišta 45.000 ha, prevladava planinsko-alpski tip klime. Poznato je da su tu rubni dijelovi Livanjskog polja močvarni kraj pa su tu ptice močvarice našle svoje stanište. Osnovna divljač u ovom lovištu su: mrki medvjed, tetrijeb, srndać, divlja svinja, zec, šljuka, prepelica, patka. Posebna atrakcija ovog kraja je Šatorsko jezero, koje je smješteno ispod samih vrhova Šatora.
5. Lovište L.U. „Vran" Tomislavgrad, osnovano 1947 god., veličina lovišta je 58.849ha , podijeljeno je na 3 veća brdsko planinska lovišta. Najviša točka lovišta je Crni Vrh 1605 m i Tušnica 1700 m. Osnovna divljač su: srndać, divlja svinja, medvjed, zec, jarebica, tuka, šljuka, patka, guska, liska. U velikom broju ima prepelica koje dolaze koncem travnja, a sa seobom počinju koncem rujna. Na području Buškog jezera u velikom broju se nastanjuje ova divljač: divlje patke, divlje guske, liske i šljuke. Također u lovištima se često susreću grlice, golubovi i druge sitne ptice. Od nezaštićene divljači u lovištima se susreću: vuk, lisica, jazavac, tvor, kuna, ris ( Kamešnica ). Od pernatih štetočina u sva tri lovišta ima: ćuraka, vrana, jastrebova.
6. Lovište L.U. „Tetrijeb" Kupres, osnovana je 1956. godine, veličina lovišta 60.000 ha, planinskog je tipa sa poljskim i planinskim dijelovima lovišta. U lovištu obitava sljedeća divljač: mrki medvjed, divlja svinja, srna, vuk, lisica, zec, kuna, veliki tetrijeb, prepelica, golub, divlja patka. Uz postojeće sadržaje nadaleko poznatog kupreškog zimskog turizma ponuda će biti obogaćena i vrlo bogatim lovom na visoku divljač, te atraktivnog velikog tetrijeba. Uz lovnu i turističku ponudu, Livno je sa svojim jezerima i rijekama zanimljivo za ribolovni turizam, a Kamešnica i Troglav svojom ljepotom privlače, iz dana u dan, sve veći broj planinara. Buško jezero, najveće akumulacijsko jezero u Europi (površine 57,7km2) u kojima se mogu loviti šarani i od 10-ak kg, izazov je za mnoge ribiče, a poznato je i po međunarodnom natjecanju mladih kajakaša i kanuista srednjoeuropskih zemalja. Livanjske rijeke su poznate po ribolovu, posebno na potočnu patrmku kao i druge vrste riba slatkovodnica.