Povijest
U najstarijem razdoblju ljudskog prebivanja na zemlji, još u kameno doba, živjeli su ljudi i na ovim prostoru naše današnje županije. Upotrebljavali su kameno oruđe i oružje. U kasnijemrazdoblju naučili su izrađivati predmete od bakra, zatim i od bronce, najčvrće mješavine bakra i kostira.
Prije otprilike 3000 godina stanovnici našeg kraja upoznali su željezo. Ostatci iz tih vremena pronađeni su na više mjesta.
Od najstarije prošlosti do današnjih dana
Još u najstarijem razdoblju ljudskog prebivanja na Zemlji još u kamenom dobu, živjeli su ljudi i na prostoru današnje županije. Upotrebljavali su kameno oruđe i oružje. U kasnijem razdoblju naučili su izrađivati predmete od bakra, zatim i od bronce, koja je čvršća mješavina bakra i kositra. Prije otprilike 3000 godina ljudi našeg kraja upoznali su željezo. Ostatci iz tih vremena pronađeni su na više mjesta.
Prvi stanovnici
Na području današnje županije ljudi su živjeli već 4000 godina pr. Krista.
Do danas su sačuvani važni tragovi starih naselja i života u njima. Velika je šteta, da su stalne neprilike i raznorazne nevolje sve do danas onemogućavale da se ti tragovi od prapovijesti otkrivaju, restauriraju i sačuvaju. Kamo god da se krene po Županiji, nailazi se na prepoznatljive povijesne tragove, koji nedvojbeno pokazuju da su se ljudi s raznih strana i različitih kultura u ove krajeve tijekom stoljeća naseljavali i ovdje rado živjeli. Živjelo je ovdje još u brončano i željezno doba ilirsko pleme Delmati. Bili su to žilavi i ratoborni stočari s kojima se ni moćnom Rimu nije bilo lako nositi. Oni će se oko 150 godina opirati dok ne pokleknu pred najsnažnijom vojskom tadašnjeg svijeta. Čak i kad ih Rim konačno pokori, Delmati će još dugo uporno čuvati svoje običaje, navike, svoj jezik i svoju vjeru.
Prapovijesno razdoblje
Najstariji predmeti pronađeni u kraju čuvaju se u arheološkoj zbirci Franjevačkog muzeja u Livnu.
Pripadaju vremenu bakrenog doba. Trajnije naseljavanje na području Županije započinje u rano brončano doba.
Iz tog vremena grobovi pronađeni na Kupreškom polju potječu iz 1800. pr. Kr. Na Livanjskom i Duvanjskom polju u rano brončano doba prvi put se utemeljuju naselja na gradinama. U tom razdoblju osobit značaj ima gradina Veliki gradac, koja dominira prijevojem Privala, te vizualno nadzire oba polja.
S nje potječu nalazi ranobrončane keramike. Među nalazištima ranog i srednjeg brončanog doba posebno treba izdvojiti Luščić pokraj Prispa koji, na žalost, nikada nije arheološki istražen. Iz vremena mlađeg željeznog doba potječu i nalazi iz grobnice koja je slučajno otkrivena na njivi Džeparuši u naselju Vašarovinama. Sadržavala je oružje, odjevene predmete nošnji i keramičko posuđe.
Već u drugom stoljeću pr. Krista Delmati se sukobljavaju s rimskom vojskom. Delmati su bili moćno pleme, koje je pripadalo velikoj ilirskoj narodnoj zajednici. Delmatsko-rimski ratovi potrajat će sve do konačne uspostave rimske vlasti u cijeloj provinciji Dalmaciji. Iz doba Ilira i Kelta (400.godina pr. Krista.) do pojave Rimljana u ovim krajevima ( 9. godine poslije Krista ) na području Herceg Bosne ima nekoliko lokaliteta. Najdragocjeniji iz tog još neistraženoga vremena su gradine i gomile.
Ilirske gomile
Već je odavno zapisano da nigdje u Europi na manjem prostoru nema tako mnogo starih nadgrobnih spomenika kao u Hercegbosanskoj regiji. Spominju se nebrojene gomile, a posebice glasoviti stećci. Gomile su relativno pravilno oblikovane kružne hrpe kamenja koje su u Županiji mnogobrojne.Uvijek su na brežuljcima ili uzdignutim mjestima. Veličina i količina kamenja zadivljuje čovjeka . Te gomile su grobni spomenici, pod kojima se obično nalazi više grobova. Njihova je gradnja počela u našim krajevima najvjerojatnije još od neolitika i brončanog doba. Još je zanimljivo da, bez obzira na brojnost gomila, svaka od njih ima svoje ime, svima poznato u naseljima na čijim se područjima nalaze.
Ilirske gradine
Na gorskim obroncima oko polja smješteno je više vizualno povezanih i dobro branjenih ilirskih gradina. Potječu iz brončanog doba te pokazuju snagu i vojnu moć ilirskoga plemena Delmata. Kroz dva i pol stoljeća, sve do posljednjega velikog panonsko-delmatskog ustanka koji je bjesnio ilirskim krajevima od 6. do 9. godine poslije Krista, gradine su odolijevale Rimljanima. U rimskom razdoblju mnoge delmatske gradine postaju važne rimske utvrde i naseobine. Ostatci tih gradina danas su svjedoci toga vremena.
Stećci
Više se pozornosti posvetilo stećcima nego gomilama, premda je i to premalo. Svakako je razlog tome i brojnost stećaka, jer gotovo nema mjesta gdje ih nema. U njima diše dio narodne prošlosti, pa ma kakva ona bila. Brojni su stećci ukrašeni reljefnim motivima i natpisima. Mnogi od tih nadgrobnih spomenika imaju veliku umjetničku i kulturno-povijesnu vrijednost. Raznih su oblika, a dijele se na sljemenjake, sanduke, ploče, stupove i križeve.
Različito su ukrašeni i pripadaju romaničkoj i gotičkoj umjetnosti, a sadrže i posebna obilježja uvjetovana
kulturno-političkim zbivanjima srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Ostatci starokršćanskog graditeljstva
materijalna su svjedočanstva raširenosti kršćanstva u ovom kraju u kasnoj antici. (V. – VI. st.).