Vode
Vodama tekućicama nazivamo sve vode koje teku od izvora prema ušću. To su rijeke, rječice i potoci. Reljefna udubljenja ispunjena vodom nazivamo jezerima. Vode su odlučujući čimbenik u oblikovanju krša.
Vodama tekućicama nazivamo sve vode koje teku od izvora prema ušću. To su rijeke, rječice i potoci. Reljefna udubljenja ispunjena vodom nazivamo jezerima. Vode su odlučujući čimbenik u oblikovanju krša.
Županija prima oko 1400 mm padalina po četvornom metru, ona je ipak suh i bezvodan kraj, zbog toga što gotovo sva voda što je izlije nebo, ponire u vapnence. Bezvodnost krša uzrokovana je geološkom građom ovog područja. Pukotine u vapnencima nastale su djelovanjem uglavnom tektonskih procesa. Padalinske vode u kojoj je ugljični dioksid , korozijski ga otapaju. Pukotine se povećavaju stvarajući nove, stoga je u podzemlju izgrađen vrlo složen pukotinski sustav. Upravo je zato naša županija siromašna rijekama i jezerima. Na cijelom prostoru nalazi se svega nekoliko riječnih tokova duUih od 10 kilometara, te 8 prirodnih i 3 umjetna jezera.
Rijeke i potoci Kako je područje naše županije pretežno građeno od krških vodopropusnih stijena, podzemlje je još premalo istraženo. Većina vode otječe podzemljem i zasada je nedostupna onima kojima je potrebna. Uzavali Livanjskog po~a izdvajamo tri veća stalna toka: Bistricu, Žabljak i Sturbu. Mandak i Jaruga su povremeni tokovi koji u ljetnom periodu presuše.
Glavni vodotok Duvanjskog polja je rijeka Šujica. Ona kanjonom u jedinstvenu hidrološku cjelinu povezuje Šujičko polje s Duvanjskim. Šujica izvire periodskim vrelima Velikom i Malom Stržnju, a nizvodno prima pritok Volaricu. Volarica vodom neprestano opskrbljuje istoimeno vrelo. U Šujičkom polju koje Šujica ponekad kratkotrajno i poplavljuje, prima pritok Jarugu. Uz sjeverozapadni rub Duvanjskog polja prima Šujica pritoke Vučicu, Vrbicu, Ostružac, Jošanicu i Žbanicu, koji dobivaju vodu iz brojnih vrela i uglavnom teku cijele godine. Vode rijeke Šujice nestaju u ponoru Kovači. Narod ga naziva Veliki ponor ili Krivodol. Ubraja se među najveće i najimpresivnije ponore dinarskog krša.
Jezera Jezera Hercegbosanske županije odlikuju se više posebnošću i ljepotom, negoli veličinom. Najveće je Šatorsko s površinom od 0,8 km'. Ipak se ističu Kukavičje (Lupoglavsko) i Blidinjsko jezero koje se nalazi u istoimenom parku prirode.
U gospodarskom smislu sva se ta jezera mogu iznimno iskoristiti u turizmu. Ako je neko od navedenih jezera u blizini tvojeg mjesta, opiši kako izgleda i zbog čega ga ljudi rado posjećuju! Umjetna jezera su oblikovana tako da omogućuju skupljanje vode za potrebe hidroelektrana. Na području Buškog blata (jugoistočni dio Livanjskog polja) odgovarajućim hidrotehničkim zahvatima stvoreno je sabirno jezero površine od 55 km'. Predstavlja jedno od najvećih umjetnih jezera u Europi. Od Kraljičinog prispa do naselja Podgradina izgrađena je brana (nasip 2 km) koja sprečava razlijevanje vode po Srđevićkom polju. Vode u akumulaciju pritječu potokom Mandak, odnosno iz malog akumulacijskog jezera Mandak (6 km') ispod zapadnih padina Tušnice, zatim Golinjevskim potokom, rijekom Ričinom, kao i vode iz Livanjskog polja koje se dovode kanalom. Voda akumulirana u Buškom jezeru koristi se za proizvodnju električne energije u HE Orlovac.
Granica između općina (Livno i Tomislavgrad) dijeli vode jezera tako da 2/3 pripadaju tomislavgradskoj općini, a 1/3 Livanjskoj, iako se jezero nalazi u Livanjskom polju.
