Otvorenje arheološke zbirke u muzeju na Gorici

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, 28. listopada 2011. godine otvara stalni postav arheološke zbirke. Osmišljavanje prostora i likovno oblikovanje vođeno je koncepcijom arheološkoga postava (autori likovnog postava su Marko Rogošić i Miran Palčok (MHAS Split), autorica koncepcije postava je Marija Marić Baković, muzejska savjetnica i arheologinja FMGG-a). Cilj je postava bio ne samo stručna prezentacija nego i edukativno zabavni pristup, razumljiv i privlačan široj populaciji, a ipak stručno vrjednovan. Predviđena je interakcija s posjetiteljima te mogućnost nadopune i mijenjanja kako bi se izbjegla statičnost. U postavu se velikim brojem eksponata arheološke zbirke prezentira kulturno-povijesni kontinuitet na području Livanjskoga, ali i susjednih polja, od prapovijesnih razdoblja preko antike do 16. stoljeća. Posebnu izložbenu cjelinu predstavlja prapovijesni grobni plašt, najstariji i najveći vuneni plašt u Europi, iz tumula na Pustopolju (Kupreško polje).

Nalazi iz prapovijesnog tumula na Pustopolju predstavljaju svojevrsnu senzaciju, jednako kao i natpis pisan hrvatskom ćirilicom (bosančicom) iz sredine 12. stoljeća, stoga Vam dostavljamo detaljnije informacije:

1. U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno u sklopu stalnog arheološkog postava biti će izložen vuneni tekstilni plašt, najstariji i najveći u Europi. Plašt dimenzija 300 x 170 cm, star oko 3680 godina +/- 120 (Rano brončano doba, 14C analiza, 1660±120. god. pr. Krista), nađen je u prapovijesnom tumulu na Pustopolju, Kupreško polje. Otvorenjem arheološkog postava u Livnu, tekstilni plašt, drveni sanduk, plaznice i rekonstrukcija saonica, te djelomično mumificirani ostaci pokojnika, prvi put će u cijelosti biti prezentirani javnosti.

Najnovija tehnička dostignuća omogućila su novu analizu tekstila nađenog tijekom arheoloških istraživanja 1983. i 1984. godine (Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH, pod vodstvom arheologa Alojza Benca). Analiza je provedena u suradnji s Lise Bender Jørgensen i Karinom Grömer u sklopu europskog projekta: Projekt CinBA 2010-2013,Creativity and Craft Production in Middle and Late Bronze Age Europe (Project Leader: Joanna Sofaer, University of Southampton).

Upravo dobivenim podacima je utvrđeno kako se radi o najstarijem i najvećem sačuvanom vunenom tekstilu na području Europe. Do sada se smatralo kako je odjeća iz ženskog groba u Danskoj (Borum Eshøj, 1345. pr. Kr.) najstariji vuneni tekstil, provedenim analizama je utvrđeno kako je danski nalaz ipak mlađi od pogrebnog plašta s Pustopolja, 200-300 godina. Ovakva vijest imala je odjeka među europskim stručnjacima.Vuneni plašt je nađen u drvenom sanduku u centru prapovijesnog zemljanog tumulu u kojem je bio sahranjen pokojnik, omotan u vuneni plašt.

Plašt je najvjerojatnije rađen na vertikalnom tkalačkom stanu osnove otežane keramičkim utezima, čija će rekonstrukcija biti prezentirana uz plašt u FMGG-u. Prema rezultatima antropološke analize u grob je ukopan muškarac, koji je za života bio jedan od plemenskih ili rodovskih prvaka na čelu dobro organizirane nomadske zajednice stepskog podrijetla.

Plašt u koji je bio umotan pokojnik sačuvao se zbog anaerobnih uvjeta u vodi (uvjeti unutar tumula). Početkom rata 1990-ih plašt i ostali dijelovi iz prapovijesnoga tumula sklonjeni su i zaštićeni da bi konačno bili pohranjeni u Franjevački muzej i galeriju Gorica Livno. Pripremajući radove na stalnome arheološkom postavu, uočeno je kako plašt zahtijeva novi postupak konzervacije i restauracije te novi način prezentacije.Konzervatorsko-restauratorski radovi na fragmentima plašta izvedeni su u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Odjel za tekstil, u Zagrebu (u suradnji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom u Zagrebu).

Uz plašt će biti izložen drveni sanduk, plaznice i rekonstrukcija saonica, te djelomično mumificirani ostaci pokojnika.

2. Natpis popa Tjehodraga, Lištani, Podvornice, 12. st.

Natpis je nađen u grobnici uklesan na bočnoj ploči. Pisan je hrvatskom ćirilicom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije. Nosi podatke o pokojniku i njegovoj obitelji. Tjehodrag je najstariji imenom poznati pop glagoljaš. Tijekom jedne godine ubijena su petorica njegovih sinova. Pretpostavlja se kako je pop Tjehodrag živio tijekom prve polovine 12. st.

Prijevod na suvremeni hrvatski jezik

† tu leži pop tjehodrag imao je pet sinova / su svi u jednoj (istoj) godini bili ubijeni.