O prisustvu, najprije Ilira, zatim Rimljana i na kraju Hrvata u Glamočkom polju svjedoče brojni arheološki nalazi, čiji broj i raspored govore o velikom broju stanovnika u predrimsko doba , ovdje su nađeni neki od najljepših ilirskih reljefa na kojima su prikazana božanstva Silvan i Dijana (božica lova).

Ostatka rimskih građevina ima više. Naselja u Halapiću i na Vrbi, nekoliko rimskih utvrda građenih na temeljima ilirskih gradina, kasnoantičke bazilike u Kopiću, Halapiću, Glavicama i na Vrbi. Temelji ove posljednje su istraženi i djelomično konzervirani. Grad Salvium i druge Rimske građevine, uništeni su 599. god. za provale Avarskog hana Bajana . Mnoštvo rimskih spomenika opisano je u literaturi, a danas se ne zna za njih.

Od desetog do petnaestog stoljeća ovdje buja život, o čemu opet, postoje brojni arheološki dokazi. Ostaci srednjovjekovnog hrvatskog grada i danas su dobro očuvani i nalaze se na uzvišenju koje dominira gradom. Unutar zidina, bila je u srednjem vijeku crkva svete Katarine, koja je dolaskom Turaka pretvorena u džamiju. Grad je bio nastanjen sve do polovice prošlog stoljeća, a po njegovom napuštanju je dugo služio kao majdan lokalnom stanovništvu, unatoč tome što su to vlasti zabranjivale.
Širom Glamočkog polja mogu se naći ostaci crkava i drugih građevina koje narod zove crkvinama. Jedna od tih crkava (u Radašlijama) predstavlja ostatke franjevačkog samostana i crkve svete Marije koje se pominju u četrnaestom stoljeću, u vrijeme kad se Glamoč pominje kao posjed obitelji Hrvatinić.
O prisustvu Hrvata u srednjem vijeku svjedoče i brojna groblja (nekropole) a posebno stećci kojih je registrirano preko 500. Najveća nekropola sa stotinu stećaka, od kojih neki imaju i natpise i reljefe, nalazi se kod sela Carevac u Gornjem polju. Na stećcima se, u sumrak srednjeg vijeka može prepoznati stil rane renesanse. Najljepši spomenik toga stila je ogromni kameni krucifiks, sada u zemaljskom muzeju u Sarajevu, koji datira iz druge polovine petnaestog stoljeća. Od njega je ostao sačuvan samo postament s likovima Marije i Ivana i donji dio korpusa. Neki od najljepših ulomaka starohrvatskog pletera nađeni su na Glamočkom polju i danas se nalaze po muzejima (Sarajevo, Split, neki su završili i u inozemstvu).
Dio spomeničke baštine prenešen je u dvorište osnovne škole, u kojoj je danas smješten Malezijski kontigent SFGOR-a.